PRES-KONFERENCIJA U VLADI CRNE GORE

Predsednik crnogorske vlade Filip Vujanovic naglasio da je ovo “prvi put u istoriji da se donosi odluka o devalvaciji bez saglasnosti obe republike i da nije uvazen stav Crne Gore". Odluka Savezne vlade docekana pitanjem: da li se to vraca 1993. sa hiperinflacijom

Podgorica. - Odluka Savezne vlade o devalvaciji dinara u Crnoj Gori primljena je sa jakom dozom “psiholoskog opterecenja" i pitanjem da li se to vraca 1993. sa hiperinflacijom? Da zebnja nije bez osnova pokazali su i dileri na Trgu Ivana Milutinovica u Podgorici koji su od ranih sati odredili (svoj) kurs njemacke marke na 6,30 dinara.

U Vladi Crne Gore reagovali su konferencijom za stampu i ocjenom da je odluka savezne administracije o devalvaciji “krajnje negativna cinjenica" po aktuelni ekonomski i politicki ambijent. Predsjednik vlade Filip Vujanovic poslao je pismo saveznom premijeru Radoju Konticu (koje “Nasa Borba" u celini objavljuje na 8. strani) i upozorio ga na sve negativne posljedice do kojih moze da dovede ova, kako je konstatovao, “ishitrena odluka, donesena bez saglasnosti Crne Gore". Vujanovic je, prije svega, ukazao na socijalni aspekat devalvacije koji moze da izazove jace potrese u Crnoj Gori, obecavajuci da ce njegov kabinet sve uciniti da ublazi te tenzije i da gradjanima omoguci spokojniji zivot. On je pri tom insistirao na odgovornost onih koji su donijeli ovu odluku bez uvazavanja elementarnih pretpostavki za njenu realizaciju i analize njenih efekata u ekonomiji i politici. Naglasio je da je “ovo prvi u istoriji da se donosi odluka o devalvaciji bez saglasnosti obje republike i da nije uvazen stav Crne Gore."

Slavko Drljevic, potpredsjednik Vlade Crne Gore zaduzen za finansijski sistem ocijenio je odluku Savezne vlade kao “cin bez pokrica". “U konsultacijama kurs marke se odredjivao svaki put razlicito, da bi se sinoc doslo do sest diinara" - rekao je Drljevic, napominjuci da kad se tako radi ubrzo jedna marka moze izaci i na sedam dinara. “Tako je to kad se iz sfere realnog udje u sferu krajnje improvizacije" - rekao je ministar Drljevic. Prema njegovommisljenju, “nema ozbiljnih mjera koje bi podrzale ovu devalvaciju i koje mogu da garantuju stabilnost novog kursa". “Devizne rezerve SRJ iznose svega 350 miliona dolara i ne predstavljaju osnov da se ova devalvacija racunski nivelise sa novcanom masom", ocijenio je Drljevic, predvidjajuci da ce se odmah pojaviti problem “pritisaka da se iz deviza poslovnih banaka obezbijede dolari da se plati ono sto je urgentno".

Drljevic smatra da ni to nije realan osnov za donosenje odluke o devalvaciji, kao ni novac u opticaju od 9,1 milijarde u nelikvidnoj privredi. “Sasvim je sigurno da se ovakvim efektom promjene kursa moze doci samo do novog stampanja novca" - ustvrdio je potpredsjednik Vlade Crne Gore. Odgovarajuci na pitanje novianra “Nase Borbe" da li se vec moze govoriti o stetama koje devalvacija moze proizvesti u ekonomiji i privredi Crne Gore, Drljevic je rekao da za procjene stete treba malo vremena, tim prije sto Vlada Crne Gore nije ocekivala ovakvu odluku. Ipak, prema njegovom misljenju, stete ce biti “sigurno velike" i one ce se iskazati, prije svega, kroz povecanje deviznih dugova i inflacije, koja direktno utice na povecanje kamatnih stopa i cijena.

Komentarisuci ponasanje Vlade Republike Srbije u donosenju odluke o devalvaciji potpredsjednik Drljevic je konstatovao kako su obje republicke vlade 6. marta bile kategoricno protiv devalvacije. Medjutim, na sastanku odrzanom prije dva dana Vlada Srbije se nije protivila devalvaciji, da bi je ubrzo i prihvatila. “Crna Gora je ostala pri svom ranijem stavu, imajuci u vidu da se od 6. marta stvari nijesu promijenile" - rekao je Drljevic.

B. I. Milicic