Ponedeljak, 28. april 1997.

VLADIMIR SOLJIC, PREDSEDNIK FEDERACIJE BIH O PERSPEKTIVAMA OVE ZAJEDNICE I DRZAVE

Dejton - jedini bonton

Sadasnja BiH projektovana je u Dejtonu i ona je u svakom pogledu jedan kompromis, ali ako bilo koja strana misli da realizuje samo ono sto njoj odgovara, onda od sporazuma nema nista, a ta strana na sebe preuzima odgovornost za posledice, pa i mogucnost izbijanja novog ratnog sukoba

Slobodna Dalmacija

- Ovaj je prostor politicki vrlo heterogen i problematican pa ce trebati dugo vremena za sanaciju posljedica koje su uzrokovane proteklim dogadjanjima, a da bi se napravila bilo kakva zajednica.

U tom se procesu izgradnje vec unaprijed treba odreci mnogih iluzija jer je na prostoru Federacije zajednica moguca jedino ako se postigne ravnopravnost izmedju dvaju konstitutivnih naroda isto kao sto je na prostoru BiH zajednica moguca ako tri konstitutivna naroda budu ravnopravna.

Ako se iskaze tendencija za dominacijom bilo kojega naroda, to ce ponovno voditi u katastrofu i takva zajednica nece biti moguca.

U federaciji postoje medju partnerima bitno razliciti interesi. Kako mislite da se oni mogu koordinirati i medjusobno pomiriti?

- U Evropi, a mozda i sire, nema zemlje i prostora s vise problema negoli ih ima BiH, a samim tim i Federacija. Ovaj rat, kao i prije vodjeni ratovi na ovim prostorima, nije slucajan incident, niti su njegovi akteri samo narodi koji ovdje zive. Slijedom toga, dakle, moze se zakljuciti da nije lako naci rjesenje koje moze biti istodobno pravedno, trajno i realno moguce. Medjusobno ratovanje najgori je izbor u pokusaju rjesavanja slojevitosti ovdasnjih problema jer se nakon prestanka ratovanja ponovno moraju traziti nekakva politicka rjesenja.

Odnosi snaga unutar BiH, kombinirani s vanjskim cimbenicima, takvi su da nijedna strana nema izgleda biti apsolutni pobjednik niti na jednom podrucju. Ako se ovo shvati i prihvati kao realnost i polaziste, onda ova tri naroda uz pomoc medjunarodne zajednice, u prvom redu Amerike kao jedine stvarne svjetske sile, a takodjer i Evrope, mogu za sebe naci prihvatljivo i dobro rjesenje.

Na koji nacin i u cemu vidite mogucnost pomoci medjunarodne zajednice?

- Ako nam medjunarodna zajednica zaista zeli stvarno i trajno pomagati, onda je potrebno da svim sredstvima sacuva i stabilizira mir na ovim prostorima. Potrebno je da nam pomogne sprjecavati i na sve nacine onemogucavati bilo kakvu agresiju unutar i izvan BiH, te najteze kazniti svakoga tko bi oruzjem htio nametati nekakva rjesenja.

Potrebna nam je pomoc u izgradnji institucija demokratskoga drustva u kojemu bi se bile uzele u obzir sve nase posebnosti, razlike i specificnosti.

Potrebna nam je sto brza integracija u Evropu u koju, na zalost, jos uvijek samo zemljopisno pripadamo, ali su nam potrebne veze i s drugim narodima, u prvom redu ekonomske i kulturne prema vlastitom izboru svakog konstitutivnog naroda. Neophodna nam je tehnicka i financijska pomoc medjunarodne zajednice koja ce u ekonomske kriterije ugraditi i pravedan raspored, kako regionalno, tako i nacionalno, da bi se vec sada izbjegle razlike koje poslije mogu biti uzroci medjusobnog sukobljavanja. Vrlo je vazno da nam se, paralelno uz ekonomsku i tehnicku pomoc, pruzi potpora u izgradnji medjusobnog povjerenja i eliminiranja unutarnjih napetosti.

Ono sto mislim da je najvaznije jest da niti jedan konstitutivni narod u BiH i Federaciji ne smije postati instrumentom neke tudje ideologije i politike ili da sam umisli da je "glavni".

Osigurati gradjanska prava

Temelj uspostave Federacije obuhvaca povratak prognanog i raseljenog stanovnistva. Kako vidite taj problem?

- To je vrlo slozen proces za koji je potrebna opsezna priprema. Nakon utvrdjivanja cinjenicnog stanja na terenu pocet ce izrada programa povratka raseljenih i prognanih osoba na vlastita ognjista, a taj program ce biti realan u svim elementima. Za ljude koji se budu zeljeli vracati trebat ce osigurati uvjete za zivot sto podrazumijeva osobnu i imovinsku sigurnost, ljudska, gradjanska, nacionalna i vjerska prava, pravo na zaposlenje, odnosno pravo da egzistenciju osiguraju vlastitim radom. Potrebno je takodjer pri tom utvrditi pravo i nacin nadoknade izgubljene imovine, ukljucujuci i staru dinarsku i deviznu stednju.

U Federaciji visoki duznosnici vec izrazavaju nezadovoljstvo ulogom medjunarodne zajednice. Kako to komentirate?

- Sadasnja BiH projektirana je u Dejtonu i ona je u svakom pogledu jedan kompromis. Takvo je rjesenje potpisano i prihvaceno. Medjutim, ako bilo koja strana misli mijenjati ili realizirati samo ono sto njoj odgovara, onda od provedbe sporazuma nema nista. Ta strana tada na sebe preuzima odgovornost i glede mogucih posljedica koje ukljucuju i mogucnost izbijanja novog ratnog sukoba.

Kako mislite rijesiti brojne socijalne probleme cija se eksplozija svakodnevno ocekuje?

- Prioritet pri rjesavanju socijalnih problema imat ce odredjene kategorije drustva, prije svega tu mislim na obitelji poginulih i invalide, a uz to ide pronalazenje egzistencijalnih rjesenja za razvojacene borce u Domovinskom ratu, a bit ce vazno utvrditi stvarno stanje i mogucnosti realizacije njihovih naknadnih placa (devizne knjizice za Armiju i uvjerenja za HVO).

Posaljite nam vas komentar! Izbor vasih reagovanja i misljenja objavljujemo.
© 1997 Yurope & ,,Nasa Borba" / Sva prava zadrzana /