JADRANKO PRLIC O MOGUCNOSTI USPOSTAVLJANJA DIPLOMATSKIH ODNOSA IZMEDJU BIH I SRJ

Odugovlacenje na stetu gradjana

Nepostojanje diplomatskih odnosa nije u interesu ni gradjana Jugoslavije, ni gradjana BiH. U sporna pitanja spadaju problem sukcesije bivse drzave i zahtev Beograda Sarajevu da odustane od tuzbe prema SRJ pred sudom u Hagu

Sarajevo, Beta. - Ministar inostranih poslova BiH Jadranko Prlic kaze da izmedju BiH i SRJ ima jos spornih pitanja zbog kojih postoji opasnost da se otegne uspostavljanje diplomatskih odnosa izmedju dve zemlje. U sporna pitanja koja otezavaju normalizaciju odnosa Prlic je ubrojao problem suksecije bivse Jugoslavije i zahtev Beograda da Sarajevo prethodno odustane od tuzbe protiv SRJ pred Medjunarodnim sudom pravde u Hagu. Sef bosanskohercegovacke diplomatije je dalje rekao da nepostojanje diplomatskih odnosa, medjutim, nije u interesu gradjana Jugoslavije, niti gradjana BiH. Prlic nije zeleo da komentarise Sporazum postignut izmedju Republike Srpske i SRJ, rekavsi da taj sporazum ne postoji sa legalnog stanovista. BiH i SRJ nemaju diplomatske odnose, sto znaci da ni delovi tih drzava ne mogu sklapati sporazume, rekao je Prlic.

Agencija Beta: BIH i SRJ su se jos oktobra prosle godine medjusobno priznale i dogovorile o uspostavljanju diplomatskih odnosa na nivou ambasadora. Izetbegovic i Milosevic potpisali su i "Zajednicku izjavu" o uzajamnom priznanju kontinuiteta dve zemlje. Zasto, po Vasoj oceni, diplomatski odnosi do danas nisu uspostavljeni i kakve su vase procene u pogledu vremena i uslova normalizacije odnosa na relaciji Sarajevo-Beograd?

Jadranko Prlic: Nedavno smo od ministra Milana Milutinovica dobili prijedlog sporazuma koji je rezultat sastanka u Becu, prilikom odrzavanja Konferencije o Brckom. Milutinovic mi je tada obecao da ce za petnaestak dana poslati prijedlog Sporazuma o uspostavljanju diplomatskih veza izmedju dvije zemlje. Prijedlog sporazuma koji je stigao do nas ne uvazava ono o cemu je bilo rijeci prilikom nasih susreta. Uostalom, pitanje rjesavanja diplomatskih odnosa sporazumom izmedju zemalja nije uobicajeno u svjetskoj politickoj praksi. BiH ima diplomatske odnose sa 106 drzava u svijetu i samo je u dva slucaja (sa Slovenijom i Belgijom), vjerojatno sticajem razlicitih okolnosti, uspostavila diplomatske odnose putem sporazuma. O sporazumu sa SR Jugoslavijom trebalo bi da se izjasne clanovi Predsjednistva BiH i on je meni upucen samo kao informacija.

Tri mogucnosti za sporazum
Postoje tri mogucnosti u vezi sa tim sporazumom pristiglim iz Beograda: da Predsjednistvo BiH prihvati Sporazum onako kako je on predlozen, da se korigiraju pojedini segmenti ili da se predlozi nesto sasvim trece. Ja mislim da ce se prihvatiti upravo ovo posljednje- -tacnije, da se uspostave diplomatski odnosi ili razmjenom diplomatskih nota ili da se predlozi sporazum sa samo tri clanka: da se uspostave diplomatski odnosi, da se razmjenjuju veleposlanstva i da se sva ostala pitanja, kao sto je i normalno u svijetu, rjesavaju drugim sporazumima.

AB: Koja su to sporna pitanja u predlozenom sporazum i sta nije u skladu sa dogovorom iz Pariza?

J. P. Ta su pitanja manje-vise poznata - to je sukcesija imovine bivse Jugoslavije, zatim pitanje tuzbe pred Medjunarodnim sudom pravde u Hagu - za ovo je u Parizu nadjena formulacija koja je bila prihvatljiva za obje strane u tadasnjoj BiH - a sada cemo vidjeti na koji ce se nacin novo Predsjednistvo BiH sa predstavnicima tri konstitutivna naroda izjasniti o tome. Objektivno, postoji opasnost da ce potrajati dok ne dodje do uspostave diplomatskih odnosa. Ja osobno smatram, i to je stav Ministarstva vanjskih poslova i svih ljudi koji imaju minimum dobre volje, da neuspostava diplomatskih odnosa nije u interesu gradjana Jugoslavije niti gradjana BiH.

AB: Povodom prijedloga Sporazuma iz Beograda, u zvanicnim krugovima u BiH ponovno je decidno kazano kako nece biti povucena tuzba BiH protiv SR Jugoslavije pred Haskim tribunalom. Da li je, prema Vama, moguce uspostaviti diplomatske odnose bez povlacenja tuzbe?

J. P.: Moguce je uspostaviti diplomatske odnose ukoliko se sa time suglasi SR Jugoslavija. Ako je vec sporazum u pitanju, on mora biti izraz suglasnosti volja obiju strana po definiciji obligacijskih odnosa samih po sebi.

"Neke rijeke kao granice"
Ja sam rekao, i dalje stojim iza toga, kako nije realno ocekivati da ce neko uspostaviti bilo kakvu razinu odnosa sa Europom i EU ukoliko tu isu razinu odnosa nije spreman ponuditi i susjednim zemljama. Aksiom politike u danasnjoj Europi jeste da se ona nece baviti novim granicama i podvajanjima, nece postojati, kao sto je to slucaj u nekim nasim rudimentarnim politickim istupima, neke rijeke kao granice. Jednostavno, ta situacija u buducem konceptu razvoja svijeta nece postojati i na nama je samo da prepoznamo ta kretanja.

AB: Sta mislite o regionalnoj saradnji na prostorima bivse Jugoslavije?

J. P.: Pojedinim krugovima u BiH se na samo pominjanje povezivanja zemalja bivse Jugoslavije "kosa dize na glavi". Drugi zagovaraju samo ekonomsku suradnju, treci su za "specijalne veze". Rat, naravno, ima i imace brojne posljedice i na odnose medju ljudima i na sve ostalo. Medjutim, ekonomske veze ce biti uspostavljene veoma brzo i one ce ici u pravcu omogucavanja potpuno slobodne trgovine medju svim zemljama koje su nastale na prostoru bivse Jugoslavije.

AB: Vi ste izjavili da je normalizacija odnosa BIH i SRJ korak ka integraciji u Evropu i da "niko nece uci u Evropu dokle god ne normalizuje odnose sa svojim susedima". Kakve su sanse BIH da uhvati evropski prikljucak?

J. P.: To nije samo moj citat, to je misljenje zvanicne politike koju Evropska unija ima prema ovom podrucju i koja je konstruirala tzv. regionalni pristup sa svim "omeksavanjima" koja su uslijedila nakon toga.

AB: Kako Vi gledate na aktuelne dileme u okretanju BiH vise prema Istoku ili vise prema Zapadu?

J. P.: Kada je rijec o nasem okretanju Zapadu ili Istoku, rekao sam da Europa nece imati granice i podvajanja. Moguce je da u pojedinim vremenskim razdobljima budu neke sive zone kada je rijec o sigurnosnim sustavima u Europi, ali smatram da je opredjeljenje svih koji zive u BiH i vecine politickih rukovodstava okretanje ka zapadnoj Europi. Smatram da BiH objektivno moze pripadati Zapadu, ali ukoliko se nastavi sa ovakvim, rekao bih, primitivnim trendovima u ponasanju, rekao bih onim trendovima koji Balkan cine Balkanom ne u geografskom smislu, onda BiH ide u jednom sasvim drugom pravcu koji apsolutno nije u interesu njenih gradjana.

Brcko zavisi od demokratizacije BiH
AB: Kakav ishod ocekujete od arbitrazne komisije za status Brckog i da li je moguce u tom podrucju u narednih godinu dana obezbediti bar donekle nacionalnu strukturu koja je postojala pre pocetka rata u BIH?
J. P.: Brcko je veoma bitno pitanje i ono se nije moglo rijesiti u Dejtonu, nije se moglo rijesiti ni sada. Zbog cega? Postojale su tri mogucnosti: jedna u RS, druga u Federaciji BiH, i treca da tim podrucjem ravnaju organi BiH. Arbitar je bio sasvim jasan - ni jedan od ta tri moguca prijedloga nije bila u stanju da to obavi - ni RS po stupnju svoje organizacije, demokratizacije i po svemu ostalom, ni Federacija, niti BiH, ciji su organi tek u nastajanju. Dakle, odluku o Brckom treba gledati u kontekstu ukupnog razvitka situacije i demokratizacije, mogucnosti povratka ljudi, stvaranje sasvim drugacije klime u kojoj ce biti moguce donijeti konacnu odluku. Da li ce to biti moguce narednog proljeca, jos nije jasno, ali da ce to biti lakse za godinu dana, nego danas, je nesporno.

AB: Niste odgovorili na pitanje o uticaju Zagreba i Hrvatske na zbivanja u Mostaru.

J. P.: Zagreb ima nesporan uticaj na Mostar i zbivanja u njemu, na Hrvate u BiH. To je za Hrvate dobro, a mozda ne za one koji su protiv Hrvata i sve ovisi sa kojeg aspekta gledate.

AB: Po ocjeni mnogih, prije svega bosnjackih politicara u BiH, da nema uticaja Zagreba, mnogo prije bi se rijesili problemi u Mostaru izmedju Bosnjaka i Hrvata. Kako gledate na takve ocjene?

J. P.: Apsolutno se slazem sa njima, ali da nema uticaja, to bi znacilo da bi ovdje nastala Bosnjacko-muslimanska drzava. Takva BiH ne moze opstati i ona nije u interesu Hrvata u BiH.

AB: Nedavno su predstavnici RS potpisali Sporazum o specijalnim vezama sa SR Jugoslavijom, sto je izazvalo negativne reakcije u Federaciji BiH. Kako vidite te specijalne odnose sa susjedima?

J. P.: Uopce nisam komentirao Sporazum koji je postignut izmedju RS i SRJ iz jednostavnog razloga sto on za mene ne postoji sa legalnog stajalista. BiH i SR Jugoslavija nemaju diplomatske odnose, sto znaci da ni dijelovi tih drzava ne mogu sklapati sporazume. To je za mene zavrsena prica. Specijalni odnosi su moguci, oni ce biti uspostavljeni u nekoj normalnoj i legalnoj proceduri.

AB: Sta mislite o statusu Sandzaka? Zanimljivo je da su se ovih dana u kontekstu prica o podjeli BiH na tri nacionalne drzave pojavile "karte" u kojima se predvidja zamjena podrucja Sandzaka za banjalucku regiju i preseljenje stanovnistva sa jednog na drugo podrucje?

J. P.: Pitanje Sandzaka i njegovih stanovnika koji se izjasnjavaju kao Bosnjaci isto je kao i pitanje Hrvata koji zive u SR Jugoslaviji. To je jedno pitanje i treba ih rjesavati sa najvisim standardima zastite prava naroda i nacionalnih manjina na sta se obavezala bivsa Jugoslavija i oni su na snazi i u SR Jugoslaviji. O tom pitanju treba voditi racuna i kada se budu potpisivali i drugi sporazumi izmedju BiH I SRJ. Kada je rijec o izmjenama medjunarodno priznatih granica, mislim da svijet nece dozvoliti bilo kakav presedan u ovom regionu. To bi u ovom slucaju bio i opasan presedan i zbog toga medjunarodna zajednica ulaze napore za ocuvanje BiH.

AB: Medjunarodni pregovarac Artur Vots nedavno je svim jugosukcesorima uputio dva nova dokumenta o podeli arhiva i nekretnina u inostranstvu. Da li mislite da ce se dosadasnje usancene pozicije pregovaraca sada promeniti?

J. P.: Mi smo na Vijecu ministara BiH formirali posebnu komisiju koja ce se baviti pitanjima sukcesije imovine bivse Jugoslavije. Ranije sam takodjer bio ukljucen u ovaj proces i vise puta sam upozorio kako sukcesija ima smisla samo ako se desi brzo, a rjesenja imaju minimum pravicnosti.

AB: Sta mislite o novoformiranoj "vladi u sjeni" u BiH i njenim ambicijama da se, medju ostalim, bavi i vanjskom politikom?

J. P.: Svaki gradjanin ima pravo da pravi prijedloge i iznosi svoje misljenje. Zasto ne bi imala i ta grupa ljudi?

Borka Rudic

Mostar je test za paritetnu vlast
AB: Kako ocjenjujete sadasnju situaciju u Mostaru ? Da li i koliko Hrvatska utice na zbivanja u tom gradu i nekadasnjoj Herceg-Bosni?
J. P.: Vise puta sam rekao da je Mostar posljednji multietnicki grad u BiH i to je pogresno shvaceno. To je posljednji grad u kome imate podjednak broj stanovnika dva razlicita naroda koji su konstitutivni u cijeloj BiH. Takav primjer nemate u Banjaluci, Tuzli, Zenici, pa ni u Sarajevu, o kome toliko pricamo. Nemamo jos nijedan primjer funkcioniranja bilo kakvog oblika vlasti koji nije zasnovan na vecinskom principu - a Mostar je pokusaj da se napravi jedan oblik vlasti koji bi bio na principu pariteta dva naroda i koji se pokusava provesti nakon krvavog rata, sa posljedicama i po ljude i sam grad. Mostar je test da li je na lokalnoj razini i u ovoj situaciji moguca efektivna vlast koja nije zasnovana na vecinskom principu vec na paritetu dva naroda. I zbog toga je Mostar u toj mjeri sporan.

Posaljite nam vas komentar! Izbor vasih reagovanja i misljenja objavljujemo.
© 1997 Yurope & ,,Nasa Borba" / Sva prava zadrzana /