HRVATSKI KULTURNJACI PROTESTUJU ZBOG KRADJE DRAMSKE BASTINE

"Slobodna Dalmacija" je nedavno objavila tekst u kome se komentarise pojava "kradje autorskih prva hrvatskih pisca na srpskim scenama, koja pocetkom devedestih prerasta u kradju autorstva"

"Posezanje za hrvatskom dramskom bastinom, koje u Srbiji traje gotovo cijelo stoljece - jer upravo su beogradski akademici bili najuporniji istrazivaci bastine hrvatskoga Dubrovnika - konacno se kroz dvije komedije iz hrvatske bastine realiziralo na srpskoj sceni. Dubrovnik je, kad to vec nije uspjelo vojno, pokraden na kulturnom planu". Ovako glasi zakljucak teksta - objavljen pre izvesnog vremena u splitskoj "Slobodnoj Dalmaciji" u okviru kulturnog podlistaka "Forum" u kome autor obavestava svoje citaoce kako je do toga doslo.

Polazna premisa autora kojom se krece u dokazivanje osnovne teze glasi da su "kroz cijelo vrijeme sankcija srpske televizijske postaje igrale najnovije americke filmove, naravno u piratskim kopijama, paralelno sa premijerama u Americi, sto je, konstatuje autor, izazvalo ozbiljnu uznemirenost stranih distributera. Ista je situacija bila, kaze se dalje, i sa knjigama i kazalisnim tekstovima ne samo americkih autora" gde se "srpski piratizam, kako s medjunarodnom zajednicom ima problema sa autorskim pravima, okrece se sve vise Hrvatskoj". No, "Srbi su ovaj put bili drskiji nego sto to izgleda do sada (pocetkom devedestih), jer su kako se navodi u tekstu, kradju autorskih prava zamijenili kradjom autorstava". Kao primere za navedenu tezu autor teksta je naveo "aferu sa edicijom dubrovacke knjizevnosti koju je pokrenuo Nolit. Mavro Vetranovic i ostali izabrani pisci hrvatske knjizevnosti renesanse i baroka, onoga najvitalnijeg dijela hrvatske bastine, predstavljani su jedino kao dubrovacki pisci, a predgovori su dakako pojasnjavali kako je utjecaj Srbije na te krajeve bitno vazniji od onoga hrvatskoga pa se podrazumijevalo kako se prije radi o srpskoj, a ni u kom slucaju o hrvatskoj knjizevnosti."

Hrvati traze kaznjavanje Srba

Po misljenju autora teksta naslovljenog sa "Novo poglavlje stare kradje" "Obje komedije klasika su hrvatske bastine i ponajbolji izdanci dubrovacke dramske knjizevnosti. Obje predstave je na opce odusevljenje rezirao Crnogorac Jagos Markovic koji je, kako obavestva svoje citaoce pisac teksta "poznat kao veliki ljubitelj Krleze i hrvatskih drama". Autor ovog teksta dalje navodi da je "'Kate Kapuralica' po srpskom programu dubrovacka komedija", dok je 'Lukrecija' cak postala kotorska komedija, u cemu, trvdi se dalje, nema ni traga istine".

Bez kontakata sa autorima

Pored ovih u navedenom tekstu istaknuti su i drugi "primjeri kradje i nepostovanja autorskih prava hrvatskih pisaca" gde je igranje njihovih komada okarakterisano kao "vise od elementarnoga srpskog bezobrazluka". "Bezobrazluk je tim veci, smatra autor ovog teksta "jer je igranje komada ovih pisaca, "bez pokusaja kontakta samih autora (ili u Krlezinom slucaju nositelja autorskih prava) doslo u trenutku kada su uspostavljeni odnosi, cak telefonska i ostala postanska komunikacija".

Iz teksta dalje saznajemo da je Miro Gavran posredstvom Autorske agencije i Jugoslovenske autorske agencije ipak bio obavesten o postavljanju njegovog komada "LJubavi Dzordza Vasingtona" na Maloj sceni Ateljea 212, ali da je cekao "sluzbeno ocitanje Ministarstva kulture RH. Ukoliko stav Ministarstva kulture bude da je kulturna saradnja sa Jugoslavijom hrvatski strateski cilj - kaze Gavran u intervjuu za 'Slobodnu Dalmaciju' - trazit cu naknadu za igranje i dobiveni novac uplatiti u zakladu za djecu Hrvatske. Ukoliko pak, stav bude da ne treba biti suradnje zatrazit cu pravnu zabranu igranja preko Autorske agencije."

Kulturno-politicka pijaca

S obzirom da je autor teksta Jasen Boko beogradski djak, (zavrsio Fakultet dramskih umetnosti, smer dramaturgija i Filoloski fakultet, grupu za svetsku knjizevnost), reagovao je jedino njegov kolega, dramatrug Ateljea 212 Miomir Petrovic, koji predlaze da "kada vec ne bi trebalo da igramo hrvatske pisce, autor ovog teksta lepo ponisti svoje diplome (stecene u Beogradu) i prestane da se bavi pozoristem posto vise nece biti kompetentan". A to sto je Jasen Boko zet Zvonimira Markovica, hrvatskog predstavnika u Beogradu, verovatno nema nikakve veze.

Z. J.