Jovan Pavle Drugi po treci put u bivsoj Jugoslaviji

Jovan Pavle Drugi ce nesumnjivo pozvati na pomirenje i prastanje - kao i u Hrvatskoj i Sloveniji, iako izmedju njegovih poruka i situacije u Bosni postoji tesko premostivi jaz posledica ratne tragedije. Pitanje o papinoj posjeti Beogradu ce, po svemu sudeci, i dalje biti bez odgovora

Ejub Stitkovac

Za papu Jovana Pavla Drugog, upornog svjetskog putnika, najveci izazov su izgleda postale "zemlje rizika" i one koje su mu svojevremeno, zbog ideoloskih obiljezja, bile isuvise daleko. Jos uvijek izrazito rovita BiH predstavlja dvostruki izazov. Jedan od njegovih osnovnih ciljeva je da pruzi duhovnu podrsku katolicima u Bosni koja prolazi kroz svakovrsna iskusenja zbog politickih i teritorijalnih nejasnoca kako ce na kraju izgledati drzava, razdirana iznutra vrlo razlicitim interesima tri kljucna naroda, koji su zahvaljujuci nezgrapnom politickom rjecniku dobili oznake entiteta, a da sami Bosanci i Hercegovci ne znaju sta to zapravo u praksi znaci, izuzimajuci etnicke granice koje ih dijele. Ukoliko papa ne uputi ostar prijekor poprilicnom broju hrvatskih politicara u BiH, koji govore Sarajevo a misle na Zagreb tesko ce se zamjeriti bosanskom drzavnom vrhu.

Papa je katolicima u BiH, koji su i prije rata predstavljali vjersku manjinu a pripadali intelektualnoj vecini kad je o njihovim teolozima i velikodostojnicima rijec, pruzio jasnu podrsku imenovanjem nadbiskupa vrhbosanskog, Vinka Puljica, za kardinala u vrijeme zestokih oruzanih okrsaja. Uslijedilo je i formiranje Biskupske konferencije BiH, sto je moguce samo u medjunarodno priznatoj drzavi, bez obzira na sve nejasnoce njenog unutrasnjeg uredjenja na cijeloj teritoriji. Papa je u vise navrata nagovjestavao i pripremao se za posjetu Sarajevu, ali su ga u tome ometali aktuelni politicki i ratni dogadjaji tako da je propala ideja da "o istom trosku" posjeti Zagreb, Sarajevo i Beograd prije tri godine. Cak je insistrirao na tome da nece posjetiti nijednu novostvorenu drzavu na juznoslovenskim prostorima ukoliko to ne bude "lancana posjeta". Na kraju je, ipak sagledao realnost. Prvo je posjetio Hrvatsku 1994, a Sloveniju prosle godine.

Tokom posjete Zagrebu insistirao je na "iznalazenju nacina da se zaustavi rat medju juznoslovenskom bracom" i pronadju putevi pomirenja, istovremeno, stavljajuci do znanja drzavnom i politickom vrhu da se distancira od njega iako je to cinio na dosta neupadljiv nacin.

U besjedama u Sloveniji u prvi plan stavljao je pomirenje vezano za Drugi svetski rat, misleci na Slovence koji su bili na dva razlicita fronta. Poslije posjete mladoj drzavi pod Triglavom ljubljansko "Delo" objavilo je komentar u kome se papa kritikuje zbog toga sto je zaobisao preosjetljivu temu o ponasanju Rimokatolicke crkve u tom ratu, konkretno u Sloveniji. Bez obzira na tu vrstu packi, slovenacki zvanicnici i crkveni velikodostojnici su ocjenili da je papina posjeta bila jedan od najvecih dogadjaja u istoriji slovenackog naroda. On ih je pocastvovao i time sto je u njihovoj drzavi proslavio 76. rodjendan.

I tom prilikom spominjana je njegova zelja da posjeti Beograd, ali od toga, ocigledno, u doglednoj buducnosti nece biti nista. Rijec je, prije svega, o protivljenju Srpske pravoslavne crkve i opsteg mnjenja u Srbiji stvorenog u najvecem dijelu medija brojnim napisima o "vatikanskoj zavjeri" u raspadu bivse Jugoslavije, iako se zvanicni Vatikan zalagao za ocuvanje njenog jedinstva sve do trenutka kada su kola nepovratno posla nizbrdo, zahvaljujuci ambicijama pojedinih politicara koji su se zamisljali kao neprikosnoveni zamjenici Tita.

Sto se tice najavljivane posjete Beogradu, u cemu su aktuelne vlasti u Srbiji prije tri godine vidjele jedan od nacina da se iskobeljaju iz medjunarodne izolacije, ona je u ovom trenutku dalje od Halejeve komete. Do zakljucka ovog broja "Nase Borbe" nije se mogla dobiti iole sigurna informacija da li ce se neko od predstavnika SPC susresti sa papom. Mitropolit dabrobosanski Nikolaj objasnjavao je da nema gdje da ga primi.

Pitanje posjete pape Beogradu i dalje ostaje otvoreno, a da li ce mu se ostvariti ta zelja, izgleda, nije vise u nadleznosti ovozemnih vlasti. Po svoj prilici, umjesto odgovora na to pitanje koristice se krilatica da za "posjetu nisu stvoreni uslovi", koju su zvanicnici bivse Jugoslavije upotrebljavali petnaestak godina.

Posjetom BiH, papa prakticno zaokruzuje dio juznoslovenskih prostora na kojima nije stran ili se bar na njega ne gleda kao na uzrocnika ratne nesrece.