Sreda, 9. april 1997.

VELJKO KNEZEVIC, AMBASADOR SRJ U ZAGREBU NA SASTANKU SA RUKOVODSTVOM SBO

Na pomolu sporazum o malogranicnim prelazima

Uzimanje hrvatskih dokumenata - politicka odluka ovog trenutka. Sada treba ostati, porucio je ambasador SRJ u Zagrebu najvisim funkcionerima SBO. SRJ nema razloga da ne da dvojno drzavljanstvo

Govoreci pred najvisim funkcionerima Srpske oblasti istocna Slavonija, Baranja i zapadni Srem ambasador SR Jugoslavije u Zagrebu (krajem ovog vikenda u Borovu selu, gde je bio u svojoj prvoj poseti), apelovao je na tamosnje predstavnike vlasti da ucine sve sto mogu kako bi za predstojece izbore spiskovi Srba bili sto potpuniji. "Uzimanje Hrvatskih dokumenata nije odluka za sva vremena, vec politicka odluka ovog tenutka", rekao je Knezevic. "Istina", dodao je, "ona dolazi u specificnom istorijskom momentu po narod ovog kraja, ali bi sada najgore bilo napustati ovu oblast".

SRJ za dvojno drzavljanstvo

"Sada treba ostati i to je sluzbeni stav najuticajnijih predstavnika Jugoslavije. Treba, dakle, ostati i koristiti sve clanove i mogucnosti Erdutskog sporazuma koji daju i obavezuju. Prva mogucnsot je izlazak na izbore, ne samo zbog takmicenja sa Hrvatima, vec sto Srba ovde ima vise i da poslije izbora kroz Savez srpskih opstina sa SDSS (Srpska demokratska samostalna stranka) ili Srpski demokratski forum ostvarite svoja prava", porucio je Knezevic.

Na pitanje kakva je uloga SRJ u buducoj zastiti Srba u ovom kraju Knezevic je odgovorio da Jugoslavija ima veliku obavezu kao drzava koja brine za njihovu sigurnost, a posebno to ima Srbija kao maticna zemlja. Ona, dakle, ima obavezu da pomaze sve Srbe izvan Srbije moralno, politicki, kulturno i - "kad ojaca" - i materijalno.

Spisak treba oboriti

Govoreci o spisku Srba optuzenih za ratne zlocine na podrucju RH Knezevic je, na primedbu lokalnih politicara da spisak nema nikakve veze sa stvarnoscu, kazao da svi treba da zatraze obrazlozenje optuzbe, kao i to da se pred jednom medjunarodnom komisijom daju iskazi kako bi se "lista oborila".

Govoreci o odnosima izmedju SRJ i Hrvatske, koji su, prema priznanju Knezevica sve plodotvorniji, ambasador se posebno pozabavio poslednjim razgovorima odrzanim u Zagrebu o cemu je izdvojio pet najvaznijih tacaka. "Pocecu o dvojnom drzavljanstvu. SR Jugoslavija nema razloga da to ne da, a i Hrvatska nema nista protiv. Zasad se ne zna u kojoj ce to biti formi, da li odluka ili dogovor. Ono sto je zanimljivo za sve vas ovdje, na pomolu je sporazum o malogranicnim prelazima. To zahtijeva da se odredi pogranicna zona, o cemu bi trebalo da se izradi nekakav dokument, a malogranicni prelazi ce biti prema SRJ koja predlaze sve vize. Veoma brzo ce se osigurati platni promet, carine, privredna saradnja, a prije toga zeleznicki, drumski i vazdusni saobracaj. To je dovedeno do tacke potpisivanja".

Knezevic je naglasio da bi sve ovo moglo pozitivno uticati "na mirniju atmosferu" koja bi dovela do gradjanskog poverenja izmedju dva naroda. SRJ u celini drzavnog interesa "ima na umu i reperkusije na zivot Srba u Hrvatskoj. Ne mora biti presudno gdje se zivi, vaznije ce biti otvaranje radnih mjesta i vama ovdje jednakost prilikom zaposljavanja. Stoga se morate pripremiti na zivot unutar legaliteta Republike Hrvatske, neka vas to ne zbunjuje i dekurazira, a sto vas bude vise ovdje bice lakse".

Cinizam

Veoma vazno pitanje vezano je za najavljenu demilitarizaciju. Veljko Knezevic je o tome kazao da se sada najpre sastaju vojni strucnjaci a kako bi prelazak Dunava s obe strane bio olaksan. Kada je rijec o odgodi sluzenja vojnog roka na odredjeno vrijeme kod Hrvatske ima raspolozenja da se taj rok jos poveca", a nije zaobidjeno takodje jedno od gorucih pitanja posle rata - imovina. "U generalnom sporazumu izmedju SRJ i Hrvatske postoji clan 7. po kome je vec formirana medjudrzavna komisija i koja bi se uskoro u Zagrebu trebala sastati drugi put. Najvise ce biti govora o politicko-ekonomskim i pitanjima izbeglica, pa prema tome i brizi o licnoj imovi Srba, bez obzira jesu li otisli iz Hrvatske ili nisu. Takodje ce se raspravljati i o imovini gradjana SRJ koji su nepokretnosti i druga dobra stekli u Hrvatskoj do promjene sistema u bivsoj Jugoslaviji, dakle do 1990. godine", kazao je Knezevic.

Po pitanju sukcesije Knezevic je rekao da su u dosadasnjim razgovorima uspeli "da privatno vlasnistvo ne ide u sukcesiju i da Jugoslavija ne placa nikakvu ratnu stetu". "Dug je vec podijeljen i nesto gotovine", rekao je.

Komentarisuci hrvatski Zakon o privremenom raspolaganju sa imovinom onih koji su napustili zemlju tokom rata ambasador je pomenuo najnovije naseljavanje u Kistanju. "Taj je Zakon tesko opravdati, ali se mora reci da je on privremen. Naseljavati Kistanje Janjevcima je veliki cinizam, jer se 200 srpskih porodica izjasnilo za povratak, a sve je jasnije ako se zna da je u Kistanju od 2.100 ljudi ostalo samo dvanaest. Rijec je o prvom urbanom naselju najblizem manastiru Krka koji je imao Bogosloviju i jasno je sta je cilj, smatra Knezvic.

D. B. - N. T.

Posaljite nam vas komentar! Izbor vasih reagovanja i misljenja objavljujemo.
© 1997 Yurope & ,,Nasa Borba" / Sva prava zadrzana /